Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je
Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranzicjuu (CDT). Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.
– Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština – institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga „greška“ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija – kazao je Koprivica.
Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces. To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.
– Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba – zaključio je Koprivica.
S.R.
Daleko smo od podizanja povjerenja u izboreDanas smo prilično daleko od političkog dogovora, usvajanja novog zakonodavstva i podizanja povjerenja u izbore, smatra Koprivica. Kako je dodao, i ako bi se to, nekim čudom, desilo bilo bi opterećeno ne samo izbornim zakonima, nego i pitanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
– Ako bi se nešto i pomjerilo sa nulte tačke, to bi značilo i bitno mijenjanje izbornih pravila u godini izbora. Sa jedne strane, time bi se prekršili osnovni demokratski principi, a sa druge strane, ne bi bilo vremena da se eventualne promjene kvalitetno implementiraju do oktobra 2020. godine – rekao je Koprivica.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
